Mladeži

Mladeži (nevusi) su uobičajene izrasline na koži nastale nakupinama melanocita. Većina mladeža su benigni, ali određene promene mogu ukazivati na maligni melanom i zahtevaju hitnu medicinsku pažnju.

Šta su mladeži?

Mladeži, medicinski poznati kao nevusi, predstavljaju nakupine melanocita – ćelija koje proizvode pigment melanin. Ove izrasline na koži se uočavaju na rođenju ili se razvijaju tokom detinjstva i adolescencije. Mladeži se mogu pojaviti bilo gde na telu, od lica i vrata do stopala.

Većina mladeža su bezopasni i predstavljaju prirodnu varijaciju kože. Nastaju kada se melanociti grupišu umesto da se ravnomerno rasporede kroz kožu. Broj mladeža varira od osobe do osobe – neki ljudi imaju svega nekoliko, dok drugi mogu imati više od 100 mladeža na telu.

Kako izgledaju zdravi mladeži

Zdravi mladeži imaju karakteristične osobine koje ih čine prepoznatljivima:

Boja i izgled: Tipični mladež ima boju od svetlo kestenjaste do tamno smeđe ili crne. Boja je uglavnom ujednačena kroz ceo mladež.

Oblik i veličina: Zdravi mladeži su simetrični, okrugli ili ovoidni sa jasno definisanim ivicama. Većina je manja od 6 milimetara u prečniku, mada veličina mladeža ne ukazuje na opasnost sama po sebi.

Tekstura: Mogu biti ravni ili blago izdignuti, meke i glatke ili tvrde na dodir. Neki mladeži imaju dlačice koje rastu iz njih, što je uobičajena i benigna karakteristika.

Stabilnost: Ključna karakteristika zdravih mladeža je njihova stabilnost kroz vreme. Bezopasni mladeži su oni koji se ne menjaju značajno tokom godina.

Najčešće vrste mladeža (i srodnih promena)

Urođeni mladeži (urođeni nevusi)

Urođeni mladeži su prisutni od rođenja i mogu varirati u veličini od malih tačkastih promena do velikih mladeža koji pokrivaju značajan deo tela. Urođeni mladeži nose veći rizik od razvoja melanoma, posebno veći mladeži, te zahtevaju redovno dermatološko praćenje.

Stečeni (tipični) mladeži

Ovo su najčešći tip mladeža koji se razvijaju tokom života. Mogu se klasifikovati na:

  • Junctional nevusi: ravni, tamni mladeži
  • Compound nevusi: blago izdignuti sa kombinacijom ravnih i ispupčenih delova
  • Intradermal nevusi: potpuno izdignuti, često svetliji

Displastični (atipični) mladeži

Rizični mladeži koji imaju neobične karakteristike kao što su nepravilne ivice, neujednačena boja i veličina veća od 6 milimetara. Ovi mladeži su češće kod osoba sa svetlom kožom i zahtevaju redovno praćenje kod dermatologa.

Plavi mladež (blue nevus) i drugi specifični tipovi

Plavi mladeži imaju karakterističnu plavo-sivu boju zbog dubine na kojoj se nalaze pigmentne ćelije. Uglavnom su benigni, ali zahtevaju stručnu procenu.

Halo mladež (sa belim prstenom)

Mladež okružen belim prstenom depigmentisane kože. Često predstavlja prirodnu regresiju mladeža i uglavnom je bezopasan.

„Crveni mladeži“ (angiomi) i „viseći mladeži“ (fibromi)

Iako se u narodu nazivaju mladežima, angiomi i fibromi tehnički nisu pravi mladeži. Angiomi su nakupine krvnih sudova koje se manifestuju kao crvene tačke, dok su fibromi mala, meka izdignuća kože. Ove izrasline na koži su benigne.

Opasni mladeži i rani znakovi melanoma

Maligni melanom može se razviti u postojećem mladežu ili se pojaviti kao nova promena na koži. Za prepoznavanje rizičnih promena koristi se ABCDE kriterijum:

A – Asimetrija: Polovina mladeža ne odgovara drugoj polovini
B – Borders (ivice): Nepravilne, nazubljene ili nejasne ivice
C – Color (boja): Neujednačena boja ili postojanje više boja u istom mladežu
D – Diameter (prečnik): Veći od 6 milimetara
E – Evolution (evolucija): Bilo kakve promene na mladežu tokom vremena

Dodatno, „ružan pačić“ (ugly duckling sign) označava mladež koji se izdvaja od ostalih na telu po bilo kojoj karakteristici.

Drugi alarmantni znaci uključuju krvarenje, svrbež, bol, pojavu ranice koja ne zarasta, ili promene na koži oko mladeža. Važno je napomenuti da se maligni melanom može razviti i na „novoj“ promeni na koži, ne samo u postojećim mladežima.

Faktori rizika

Nekoliko faktora povećava rizik od razvoja opasnih promena:

UV zračenje: Prekomerno izlaganje suncu i opekotine od sunca, posebno u detinjstvu, značajno povećavaju rizik. Oštećenja kože od sunčevog UV zračenja kumulativna su kroz život.

Genetski faktori: Svetla koža, mnogo mladeža (više od 50), i porodična istorija melanoma i ostalih tumora kože povećavaju rizik.

Urođeni veliki mladeži: Posebno oni veći od 20 cm nose povećan rizik maligne transformacije.

Dijagnoza i praćenje

Redovan pregled kod dermatologa preporučuje se svim osobama, posebno onima sa faktorima rizika. Dermoskopski pregled omogućava detaljnu analizu strukture mladeža koji nisu vidljivi golim okom.

Kada se mladeži uklanjaju zavisi od nekoliko faktora: sumnja na malignost, česta iritacija, trauma, ili estetski razlozi. Svaki uklonjeni mladež mora se poslati na patohistološku analizu radi potvrde dijagnoze.

Fotografisanje i mapiranje mladeža pomaže u praćenju promena kroz vreme, što je posebno važno kod osoba sa mnogobrojnim mladežima.

Uklanjanje mladeža: metode i očekivanja

Hirurške metode uključuju kompletnu eksciziju (preporučuje se za sumnjive mladeže) i brijačku eksciziju (za površinske, benigne mladeže).

Laser tretman može se koristiti za kozmetsko uklanjanje malih, ravnih mladeža, ali se ne preporučuje za sumnjive promene jer ne omogućava histološku analizu.

Oporavak zavisi od metode i veličine zahvata. Manje procedure zahtevaju jednostavnu negu rane, dok veći zahvati mogu ostaviti vid oznake ili zahtevati plastičnu hirurgiju.

Prevencija i samopregled

Samopregled treba vršiti jednom mesečno, idealno nakon tuširanja u dobro osvetljenoj prostoriji uz korišćenje ogledala. Pregledajte svo telo, uključujući skalp, područje između prstiju, tabane i genitalije.

Zaštita od sunca ključna je prevencija: korišćenje krema sa SPF 30 ili višim, nošenje zaštitne odeće i šešira, boravak u senci tokom najjačeg sunca (10-16h). Ova zaštita štiti od prekomernog oštećenja kože od UV zračenja.

ABCDE check-lista za samopregled:

  • Tražite asimetrične mladeže
  • Proverite da li su ivice jasne i pravilne
  • Primetite da li je boja ujednačena
  • Izmerite da li je prečnik veći od 6 milimetara
  • Pratite bilo kakve promene na mladežu

Kada se obratiti lekaru

Hitno je obratiti se lekaru u sledećim situacijama:

  • Nova promena na koži koja brzo raste
  • Promene mladeža u smislu veličine, oblika ili boje
  • Mladež koji krvari, svrab ili boli
  • Ranica na mladežu koja ne zarasta
  • Ako su ravni mladeži postali ispupčeni
  • Bilo koja brza promena na postojećem mladežu

Redovan pregled preporučuje se jednom godišnje, a češće za osobe sa povećanim rizikom. Razloga za odlazak na specijalistički pregled je više, pa je bolje biti oprezan.

Česta pitanja (FAQ)

Da li svaki mladež treba ukloniti?

Ne, većina mladeža su bezopasni i ne zahtevaju uklanjanje. Se mladeži uklanjaju samo kada postoji medicinska indikacija ili iz estetskih razloga.

Da li mladež može „preći“ u melanom?

Maligni melanom može se razviti u postojećem mladežu, mada se češće javlja kao nova promena. Mladeži se najčešće ne menjaju, ali promena i evolucija su signal za alarm.

Da li trudnoća utiče na mladeže?

Hormonske promene tokom trudnoće mogu uticati na izgled mladeža, što je uglavnom normalno. Ipak, sve sumnjive promene treba pokazati lekaru.

Da li je laser bezbedan za uklanjanje?

Laser je bezbedan za kozmetsko uklanjanje malih, benignih mladeža. Međutim, sumnjivi mladeži se ne tretiraju laserom jer je potrebna histološka analiza.

Koliko često ići na pregled?

Osobe bez faktora rizika – jednom godišnje; osobe sa povećanim rizikom – na 3-6 meseci, prema preporuci dermatologa.

Zaključak

Mladeži su uglavnom benigni deo normalne anatomije kože, ali zahtevaju pažljivo praćenje. Ključ je u prepoznavanju promena na mladežima i na mladež koji „odskače“ od ostalih. Kombinacija redovnog samopregleda, zaštite od sunca i dermatoloških kontrola predstavlja najbolju strategiju za rano otkrivanje i prevenciju problema.

Medicinska napomena: Ovaj tekst služi u edukativne svrhe i ne zamenjuje pregled kod dermatologa. Kod svake sumnjive promene obavezno je obratiti se lekaru.

Tekst napisao/la

Miodrag Stanković

Stručnu proveru izvršio/la